Provjera prijestupne godine

Kako provjeriti prijestupnu godinu

1. Upiši Godinu od 1 do 99999, na primjer 2028. Tekuća godina je upisana kad se stranica otvori, a Ova godina te vraća na nju.
2. Klikni Provjeri (ili pritisni Enter). Odgovor se osvježava dok upisuješ.
3. Pročitaj presudu, a zatim detalje: Dana u godini (365 ili 366), Dana u februaru, dan u sedmici u koji 29. februar pada, Prethodnu prijestupnu godinu, Sljedeću prijestupnu godinu i odgovor prema starom Julijanskom kalendaru.
4. Pod Zašto: gregorijansko pravilo korak po korak alat prikazuje dijeljenja koja je obavio, pa možeš pratiti obrazloženje ili ga iskoristiti u odgovoru za domaću zadaću.
5. Za listu popuni Od i Do u odjeljku Lista prijestupnih godina u rasponu i klikni Prikaži prijestupne godine. Alat ih broji, navodi preskočene stoljetne godine, a Kopiraj kopira listu. Raspon može obuhvatiti do 10.000 godina.

Pravilo prijestupne godine

Gregorijanski kalendar, koji se danas koristi gotovo svuda, ima tri provjere:

• Godina djeljiva sa 4 je prijestupna (2024, 2028)…
• …osim godine djeljive sa 100, koja je obična (1900, 2100)…
• …osim ako je djeljiva i sa 400, pa je opet prijestupna (2000, 2400).

U kodu to izgleda ovako: (year % 4 === 0 && year % 100 !== 0) || year % 400 === 0. U ciklusu od 400 godina pravilo daje 97 prijestupnih godina umjesto 100, pa prosječna kalendarska godina traje 365,2425 dana. Sunčeva (tropska) godina traje oko 365,2422 dana, pa se gregorijanski kalendar pomjeri za samo jedan dan otprilike svakih 3.000 godina.

Julijanski i gregorijanski kalendar

Julijanski kalendar, koji je uveo Julije Cezar 46–45. godine prije nove ere, imao je jednostavnije pravilo: svaka godina djeljiva sa 4 je prijestupna, uključujući stoljetne. Njegova prosječna godina od 365,25 dana je oko 11 minuta predugačka, pa je do 16. stoljeća kalendar kasnio 10 dana za godišnjim dobima. Papa Grgur XIII ispravio je to 1582: poslije četvrtka, 4. oktobra, došao je petak, 15. oktobar, a dodano je i pravilo za stoljetne godine.

Prihvatanje je bilo postepeno. Katoličke zemlje poput Španije, Portugala i Italije prešle su 1582, a Francuska u decembru iste godine. Velika Britanija i njene kolonije, uključujući buduće Sjedinjene Države i dijelove Kanade, čekale su do 1752, kad je poslije srijede, 2. septembra, došao četvrtak, 14. septembar. Rusija je prešla 1918, a Grčka 1923. Kad alat kaže da se dva kalendara ne slažu (1700, 1800, 1900, 2100…), upravo su to godine zbog kojih su stari datumi zamršeni. Za godine prije 1582. alat primjenjuje gregorijansko pravilo unazad (proleptički gregorijanski kalendar), što je konvencija standarda ISO 8601 i većine programa.

Zanimljivosti o 29. februaru

• Prijestupna godina ima 366 dana, odnosno 52 sedmice i 2 dana, pa se datum godinu nakon 29. februara pomjera za dva dana u sedmici naprijed (umjesto za jedan).
• Osoba rođena 29. februara pravi rođendan ima samo jednom u četiri godine (ponekad jednom u osam, oko 1900. ili 2100). Otprilike 1 osoba od 1.461 rođena je tog dana. Većina ljudi u običnim godinama slavi 28. februara ili 1. marta; zakonski datum za navršavanje godina zavisi od lokalnih propisa.
• Gregorijanski ciklus od 400 godina ima tačno 146.097 dana, što je cijeli broj sedmica (20.871). Zato se kalendar ponavlja svakih 400 godina, zajedno s danima u sedmici.
• Sljedeća preskočena stoljetna godina je 2100: neće biti 29. februara 2100.